Trgovački brodovi zaobilaze Rt dobre nade kako bi izbjegli rizik od voda Crvenog mora, a duže rute mijenjaju trgovinu naftom.
U prvih pet mjeseci 2024., isporuke sirove nafte i rafiniranih proizvoda oko Rta dobre nade, koje su u prosjeku iznosile 5,9 miliona barela dnevno, porasle su na 8,7 miliona barela, što je povećanje od 47 posto, prema podacima američke Uprave za energetske informacije.
Podaci američke Agencije za energiju bacaju dodatno svjetlo na detalje iza ove promjene. Saudijska Arabija i Irak, glavni proizvođači nafte na Bliskom istoku, preusmjerili su naftu namijenjenu Evropi preko Rta dobre nade, a ne preko Sueskog kanala. Ovaj dio preusmjerene sirove nafte činio je 15% ukupnog povećanja. U međuvremenu, rafinerije u Aziji i na Bliskom istoku također su povećale izvoz rafiniranih proizvoda u Evropu, doprinoseći 29 posto rasta trgovine kroz Rt dobre nade.
Sjedinjene Države su također prilagodile obrazac trgovine naftom, počevši da primaju više sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda sa Bliskog istoka i Azije preko Rta dobre nade, dok izvoze više rafiniranih naftnih derivata u Aziju preko Rta. U poređenju sa prosjekom 2023. godine, ukupna trgovina naftom SAD-a preko Rta dobre nade porasla je za trećinu, na oko 600,000 barela dnevno.
Vrijedi napomenuti da iako Rusija nije direktno pogođena situacijom u Crvenom moru, njene isporuke sirove nafte i rafiniranih proizvoda u Aziju preko Rta dobre nade također su četiri puta povećane u odnosu na 2023.
Odluka da se zaobiđe Rt dobre nade nije prošla bez troškova. Vrijeme dostave se gotovo udvostručilo, a putovanje od Arapskog mora do Europe traje oko 15 dana duže preko Rta dobre nade nego preko tjesnaca Bab el-Mandeb i Sueckog kanala, što neizbježno dovodi do većih troškova transporta i kašnjenja.
Ipak, geopolitička razmatranja često nadmašuju ekonomske. Napadi Huti su doveli do toga da trgovačke brodarske kompanije budu oprezne u preuzimanju rizika, odlučivši se zaobići Rt dobre nade kao sigurnije rješenje, čak i ako to znači veće troškove i duže cikluse otpreme.
Iza ovog brodskog buma oko Rta dobre nade stoji zamršena međunarodna situacija i geopolitička igra. Tenzije na Bliskom istoku, poput bauk Hormuškog moreuza, ugrožavaju sigurnost pomorskog transporta i prisiljavaju globalnu industriju brodarstva da preispita sigurnost trgovinskih ruta.
Dugoročno gledano, jurnjava oko Rta dobre nade mogla bi preoblikovati globalno pomorstvo. Neki trgovački putevi koji su nekada zavisili od Sueckog kanala mogu biti preusmereni na Rt dobre nade, što utiče na interese povezanih luka i brodskih kompanija. Promjenjiva situacija na Bliskom istoku može dodatno intenzivirati geopolitičku igru i predstavljati izazov globalnoj energetskoj sigurnosti.
